Rječnik “Drenovčica” – Hrvatski

Jezik kojim se govorilo na Drenoviku.

Ovo je rječnik u kojem sam pokušao da sakupim riječi, fraze i izraze karakteristične za moje rodno mjesto Drenovik. Nastao je iz moga sjećanja ali i sakupljanjem mnogih priloga posjetitelja ove stranice. Svima koji su slali svoje prijedloge još jednom veliko hvala. Ukoliko želite dodati neku riječ ili komentirati postojeći unos molim vas upišite komentar na kraju stranice.

A | B | C | Č | Ć | D | | E | F | G | I | J | K | L | M | N | NJ | O | P | R | S | Š | T | U | V | Z | Ž
Reset list
obaljati se -  kotrljati se
obataliti -  pokvariti
oblac -  okrugli kamen
obrazli -  pošten; savjestan
obrezati se -  porezati se
očale -  naočari
oćast -  naredba volovima na kraju brazde za okret na drugu stranu
odavle -  odavdje
odlaga -  sitno isjeckano suho drvo za potpalu vatre
odlučiti -  prestati davati teletu da sisa
odriještiti -  odvezati
odžak -  dimnjak
ofrlje -  odprilike
ogledati -  testirati uskršnja jaja na jakost blagim kuckanjem uskršnjih jaja o zube i osluškivanjem zvuka koji pri tome nastaje pokušavalo se utvrditi da li jaje ima tvrdu ljusku.
ogreljati -  ostrugati
ogreljiti -  ogrebati
oitros -  jutros
okruga -  dio ženske narodne nošnje radi se o crnoj marami koja se nosila na glavi, marama se nosila u počast (žalost) za posljednjom bosanskom/hrvatskom kraljicom Katarinom.
ončaruša -  košara ispletena od žice na njušci vola, brnjica
ondale -  odandje; s onoga mjesta
opuriti se -  opeći se (vrućom tekućinom)
ora -  orah
orman -  ormar
ošinuti -  udariti
osmoljetka -  osnovna škola
oštrica -  sječivo
otegeljiti se -  visiti preko nečega; opustiti se (tijelo); razvući se
otoliječ -  od malo prije
otoman -  kauč; ležaj na rasklapanje (i sklapanje ;-))
otrati -  obrisati
oturiti -  gurnuti nekoga
ovdale -  odavdje; s ovog mjesta

17 misli o “Rječnik “Drenovčica” – Hrvatski”

    1. Načve,slatko se nasmijah.zbog naše pošalice koja je dugi niz godina udomaćena a glasi da je nekoj tamo gospodji pozadina (da ne pišem,u originalu) ko sirotinjske načve…velike posude za pripremu hrane..

  1. Tečo! naćve, to je književna riječ i ne spada u kategoriju nikakvog lokalizma. U Velikom rječniku hrvatskog jezika, Vladimira Anića, naćve su drvena posuda izdubena od jednog komada, za miješanje kruha. Jest da je to prastara posuda, pa je vi mlađi i ne pamtite. U čitanci koju sam ja davno učio postoji priča o tome kako je djed molio babu da mu napravi kolač, a ona se žalila da nema brašna. “A ništa zato, ti po naćvama pogrebi po žitnici pometi” nije se dao djeda. To ti je kratka priča o naćvama. Inače mi se tvoj rječnik Drenovčica izuzetno sviđa, pa ako mogu kako pripomoći, tu sam. Pozdrav

    1. Bog Tečo!
      Hvala za informaciju.
      Raduje me da ti se riječnik dopada.
      Jasno mi je da ima još riječi koje su i književne riječi.
      Ovo je više pokušaj sakupiti na jednom mjestu riječi koje su se korisitile u našem kraju a više se ne koriste ili će vremenom sasvim isčsznuti.
      Za svaku novu riječ, frazu itd. bio bih ti zahvalan.

      Pozdrav
      Tečo Marko

      1. Tečo evo ti nekoliko riječi i pojašnjenja za njih, pa ako ti se dopadaju ti ih iskoristi.
        Lijep pozdrav!
        araluk – ograđena veranda, prizemni balkon ograđen drvenim daskama
        bronzir – metalna posuda s ručkom i poklopcom
        burgija – svrdlo, (poznata fraza; para vrti gdje burgija neće)
        karloše – podrezane gumene čizme
        naklipato – krupno narezao ili nasjekao (meso ili drva)
        oćast – naredba volovima na kraju brazde za okret na drugu stranu
        ončaruša – košara ispletena od žice na njušci vola, brnjica
        pečiti se – praviti se važan (ohola poza kod ljudi), ( borbeni stav kod bikova)
        škuljav – nejak, slabašan

    2. Naćve su drveni sanduk ispod žrvnja /kamenog kola/ mlina na potočari rijeci gdje pada samljeveno brašno.

  2. Slučajno na Google- u sam tražila porijeklo riječi,koju koristim otkad znam za sebe a radi se o rječi drinjati.Znam šta znači ali ne znam,njeno porijeklo.Izbaci mi ovaj vaš “sajt” i pregledala sam sve.Ja upotrebljavam vjerojatno 99% ovih riječi a i moji roditelji,a takodjer i roditelji mojih roditelja.Ali mi smo iz BiH i to tačnije iz sjeverozapadne BiH.A neke od tih “naših” riječi su porijeklom turcizmi,ako se ne varam.Iskreno sam i malo zbunjena ali svejedno mi je drago,da te riječi se i dalje koriste.I još imamo jednu specifičnu rječ,koju koristimo a to je “čopati” a neko primjer čopa nos ? ili čopa kolač ili neko jelo,ono dira rukama..??. Velik pozdrav Vama i ja se nadam,da će neko javiti se i prokomentirati..baš me zanima..

    1. Hi Leky,

      veseli me da čak i “Mr. Google” zna za moj rječnik! 😉
      Hvala za prijedlog riječi “čopati”. Ta riječ se naravno koristila i kod nas. Ja sam čak bio prilično siguran da je već u riječniku.
      Ukoliko se sjetiš još nekih riječi, svaki prijedlog je dobrodošao.

      Pozdrav
      Bogy

    1. Pozdrav Marija!
      “fasovati” je dodato u rječnik. Hvala lijepa!

      Za “fasung” moram još da pitam mamu 😊, da li se ta riječ i kod nas koristila. Ja se je u tome značenju ne sjećam.

      1. Pozdrav i hvala!
        I ja sama se sjecam samo da je baka koristila rijec fasung. Roditelji vec nisu. Fasung bi se koristio u frazama poput: Otisao kupit fasung ili Kad bude isao u grad po fasung moze uvratit jos tu i tu….. To bi onda bilo od ulja, brasna, secera itd sto treba za mjesec dana domacici za kuhanje.

        Puno pozdrava!

        1. Znam da je za to postojala posebna riječ.
          Samo je se ne mogu sjetiti.

          Update slijedi 😊😉

          Lijep pozdrav!

  3. Jos sam se sjetila jedne: utrnuti/utrniti – ugasiti ili prestat pricat (npr. Utrni svjetlo, tv ili Utrni! -Zasuti!)

Odgovori na komesar Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Osobna stranica obitelji Bogeljić iz Klagenfurta

Mehr über Cookies erfahren