17 misli o “Rječnik “Drenovčica” – Hrvatski”

1. Znaš li što su naćve?

   Odgovori

   1. Nikad čuo, al’ vjerovatno nešto od ovdje priloženog: https://www.google.at/search?q=na%C4%87ve&biw=1920&bih=967&tbm=isch&imgil=MZZW6MUK1ch2vM%253A%253Ble_kYDLhwYmD5M%253Bhttp%25253A%25252F%25252Fwww.nasa-lika.com%25252Fcoppermine%25252Fdisplayimage.php%25253Fpid%2525253D172&source=iu&pf=m&fir=MZZW6MUK1ch2vM%253A%252Cle_kYDLhwYmD5M%252C_&usg=__xPPrD091s1uqAAPp5w6mrUzzA58%3D&ved=0CCsQyjc&ei=MGWEVJKzLoSXOJ-0geAF#facrc=_&imgdii=_&imgrc=MZZW6MUK1ch2vM%253A%3Ble_kYDLhwYmD5M%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.nasa-lika.com%252Fcoppermine%252Falbums%252FLicki%252520antikviteti%252F33%252F10.jpg%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.nasa-lika.com%252Fcoppermine%252Fdisplayimage.php%253Fpid%253D172%3B800%3B600

      Odgovori

   2. Načve,slatko se nasmijah.zbog naše pošalice koja je dugi niz godina udomaćena a glasi da je nekoj tamo gospodji pozadina (da ne pišem,u originalu) ko sirotinjske načve…velike posude za pripremu hrane..

      Odgovori

      1. 😉

         Odgovori

2. Tečo! naćve, to je književna riječ i ne spada u kategoriju nikakvog lokalizma. U Velikom rječniku hrvatskog jezika, Vladimira Anića, naćve su drvena posuda izdubena od jednog komada, za miješanje kruha. Jest da je to prastara posuda, pa je vi mlađi i ne pamtite. U čitanci koju sam ja davno učio postoji priča o tome kako je djed molio babu da mu napravi kolač, a ona se žalila da nema brašna. “A ništa zato, ti po naćvama pogrebi po žitnici pometi” nije se dao djeda. To ti je kratka priča o naćvama. Inače mi se tvoj rječnik Drenovčica izuzetno sviđa, pa ako mogu kako pripomoći, tu sam. Pozdrav

   Odgovori

   1. Bog Tečo!
      Hvala za informaciju.
      Raduje me da ti se riječnik dopada.
      Jasno mi je da ima još riječi koje su i književne riječi.
      Ovo je više pokušaj sakupiti na jednom mjestu riječi koje su se korisitile u našem kraju a više se ne koriste ili će vremenom sasvim isčsznuti.
      Za svaku novu riječ, frazu itd. bio bih ti zahvalan.

      Pozdrav
      Tečo Marko

      Odgovori

      1. Tečo evo ti nekoliko riječi i pojašnjenja za njih, pa ako ti se dopadaju ti ih iskoristi.
         Lijep pozdrav!
         araluk – ograđena veranda, prizemni balkon ograđen drvenim daskama
         bronzir – metalna posuda s ručkom i poklopcom
         burgija – svrdlo, (poznata fraza; para vrti gdje burgija neće)
         karloše – podrezane gumene čizme
         naklipato – krupno narezao ili nasjekao (meso ili drva)
         oćast – naredba volovima na kraju brazde za okret na drugu stranu
         ončaruša – košara ispletena od žice na njušci vola, brnjica
         pečiti se – praviti se važan (ohola poza kod ljudi), ( borbeni stav kod bikova)
         škuljav – nejak, slabašan

         Odgovori

   2. Naćve su drveni sanduk ispod žrvnja /kamenog kola/ mlina na potočari rijeci gdje pada samljeveno brašno.

      Odgovori

3. Puno hvala,

   riječi su već u rječniku.

   Pozdrav!
   Tečo

   Odgovori

4. Slučajno na Google- u sam tražila porijeklo riječi,koju koristim otkad znam za sebe a radi se o rječi drinjati.Znam šta znači ali ne znam,njeno porijeklo.Izbaci mi ovaj vaš “sajt” i pregledala sam sve.Ja upotrebljavam vjerojatno 99% ovih riječi a i moji roditelji,a takodjer i roditelji mojih roditelja.Ali mi smo iz BiH i to tačnije iz sjeverozapadne BiH.A neke od tih “naših” riječi su porijeklom turcizmi,ako se ne varam.Iskreno sam i malo zbunjena ali svejedno mi je drago,da te riječi se i dalje koriste.I još imamo jednu specifičnu rječ,koju koristimo a to je “čopati” a neko primjer čopa nos ? ili čopa kolač ili neko jelo,ono dira rukama..??. Velik pozdrav Vama i ja se nadam,da će neko javiti se i prokomentirati..baš me zanima..

   Odgovori

   1. Hi Leky,

      veseli me da čak i “Mr. Google” zna za moj rječnik! 😉
      Hvala za prijedlog riječi “čopati”. Ta riječ se naravno koristila i kod nas. Ja sam čak bio prilično siguran da je već u riječniku.
      Ukoliko se sjetiš još nekih riječi, svaki prijedlog je dobrodošao.

      Pozdrav
      Bogy

      Odgovori

5. ovako se još uvijek govori u bosni po selima, a cesto i u gradovima

   Odgovori

6. Ja bih dodala jos “fasung” (namirnice kupljene za cijeli mjesec) i “fasovati” (dobit batina).

   Odgovori

   1. Pozdrav Marija!
      “fasovati” je dodato u rječnik. Hvala lijepa!

      Za “fasung” moram još da pitam mamu 😊, da li se ta riječ i kod nas koristila. Ja se je u tome značenju ne sjećam.

      Odgovori

      1. Pozdrav i hvala!
         I ja sama se sjecam samo da je baka koristila rijec fasung. Roditelji vec nisu. Fasung bi se koristio u frazama poput: Otisao kupit fasung ili Kad bude isao u grad po fasung moze uvratit jos tu i tu….. To bi onda bilo od ulja, brasna, secera itd sto treba za mjesec dana domacici za kuhanje.

         Puno pozdrava!

         Odgovori

         1. Znam da je za to postojala posebna riječ.
            Samo je se ne mogu sjetiti.

            Update slijedi 😊😉

            Lijep pozdrav!

            Odgovori

7. Jos sam se sjetila jedne: utrnuti/utrniti – ugasiti ili prestat pricat (npr. Utrni svjetlo, tv ili Utrni! -Zasuti!)

   Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.